Albanija 2022: “Kuća slobode” protiv narko kartela

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije u Republici Albaniji povodom dopunskih lokalnih izbora, koji će se održati 6.marta 2022.godine. Iz opširne analize „Albanija 2022: ‘Kuća slobode’ protiv narko kartela“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Albanija 2022:

„Kuća slobode“ protiv narko kartela

Iako je ruska invazija na Ukrajinu glavna preokupacija evropske i svjetske javnosti, dopunski lokalni izbori u Albaniji, koji će se održati 6.marta 2022.godine predstavljaju glavnu političku preokupaciju većine političkih stranaka u toj državi.

U Albaniji su 30.juna 2019.godine održani lokalni izbori. Lokalne izbore je bojkotirala opozicija. Tako su poslije lokalnih izbora sve pozicije u lokalnim samoupravama zauzeli kandidati Socijalističke partije (PS) Edija Rame. Na nelegalnim lokalnim izborima, koje nije raspisao predsjednik Republike Albanije Ilir Meta izabrani su vijećnici po cijeloj državi bez predstavnika opozicije. Demokratska partija (PD) bojkotirala izbore bez utemeljenog razloga, jer je logično bilo da je učestvovala na izbora i poslije pronašla opravdane razloge za bojkot rada opštinskih vijeća.

U Albaniji su 25.aprila 2021.godine održani redovni parlamentarni izbori, koji su po mnogim aspektima bili neregularni, kao i parlamentarni izbori 2017.godine. Vlast je oba puta poslije izbora preuzela Socijalistička partija. Jedan dio kadrova je prikrivao svoju kriminalnu prošlost i skrivao podatke o osuđivanju u drugim državama, dok je protiv jednog dijela članova Socijalističke partije pokrenut postupak od strane Specijalnih antikorupcijskih struktura (SPAK).

Propala ustavna optužba protiv predsjednika države Ilira Mete

Parlament Albanije pokrenuo je nelegalnu ustavnu optužbu protiv predsjednika Republike Albanije Ilira Mete, da je se navodno miješao u izbornu kampanju i time direktno kršio Ustav Republike Albanije. Parlament, koji je izglasao opoziv predsjednika u junu 2021. bio je nepotpun. Nedostajalo mu je skoro 20 poslanika kao rezultat bojkota opozicionih stranaka prije dvije godine. Kontroverzna ustavnost krnjeg parlamenta dodatno je narušena njegovim legitimitetom, s obzirom na to da neki od poslanika (104), koji su činili kvorum kvalifikovane većine nisu direktno birani od strane glasača. To su bile marionete Socijalističke partije. Dakle, glasači 2017. nisu delegirali Ediju Rami i Socijalističkoj partiji dovoljan mandat za opoziv šefa države. Pored ovih moralnih aspekata, postoje i pravne praznine. Zakon jasno kaže da parlamentarne istražne komisije ne mogu donositi odluke i zaključke u posljednja četiri mjeseca od raspuštanja parlamenta. Ali ova komisija se toga nije držala, kada je poslanicima dala na glasanje svoje zaključke za prestanak mandata šefa albanske države. To je učinila, uskrativši Iliru Meti legitimno pravo da bude saslušan pred komisijom, čak o tome svjedoče nedavne činjenice o skandaloznim falsifikovanjima datuma predaje materijala u parlamentarnu prijemnu kancelariju.

Predsjednikova retorika i inicijative bile su direktno usmjerene protiv mnogih događaja nasilnog kriminala, uključujući one koji su se dogodili u Kavaji i Elbasanu, i nespremnosti albanskih agencija za provođenje zakona da pravovremeno djeluju. Primarni cilj tokom predizborne kampanje bio je naglasiti i podići svijest javnosti o pogubnom učinku masovne kupovine glasova, zarobljavanju medija i zloupotrebi administrativnih resursa i ličnih podataka albanskih građana od strane vladajuće većine i prava na slobodne i poštene izbore. Prije izbora i na dan izbora, predsjednik Ilir Meta je zauzeo stav i javno uputio apel za masovno učešće na izborima, očuvanje mira i približio se izbornim mjestima (Elbasan, Shijak itd.) kako bi pažljivo pratio nesmetano odvijanje procesa. Suprotno tome, premijer Edi Rama je javno zagovarao isti mehanizam manipulacije biračima, koji je korišten na prethodnim izborima u Dibri i Draču (zloglasni dosjei br. 184 i br. 339), koristeći istog protagonistu generalnog sekretara Socijalističke partije Damjana Gjiknurija. Premijer Rama javno je zatražio od Gjiknurija da ponovi mehanizam „zemljotresa“ iz Dibre 2017.godine, ponovo u Valoni 2021.godine. Jedina „kampanja“ koju je predsjednik Ilir Meta radio u javnosti bila je njegova predanost i angažman protiv izbornog kriminala. U tu svrhu, njegov ured pokrenuo je transparentni mrežni portal na kojem su građani mogli podnijeti svoje zahtjeve protiv iznude, kršenja i drugih izbornih prekršaja. Ured predsjednika službeno je dostavio prijavljene nepravilnosti albanskim agencijama za provođenje zakona, uključujući SPAK, državno tužilaštvo i državnu policiju, kao i OSCE/ODHIR.

Ustavni sud Albanije, koji je morao donijeti ovu važnu odluku, koja postavlja težak presedan, nije bio potpun. Imao je samo sedam članova od devet predviđenih zakonom (i koji još nisu popunjeni kao rezultat praznina izazvanih reformom pravosuđa). Ali čak i od ovih sedam, trojici sudija je istekao mandat. Čak je i predsjednik Ustavnog suda Vitore Tusha smijenjena skoro prije pet godina. Prema ustavnim odlukama nastavak mandata zbog nenapuštanja upražnjenog mjesta ne može biti beskonačan. Upravo zbog toga Sud nije prihvatio isključenje jednog od njegovih članova koji je bio u sukobu interesa sa šefom države.

Stoga su ovi najočigledniji i najzačinjeniji aspekti dovoljni da se shvati da je jedno od najvećih pitanja ravnoteže snaga ostao u rukama parlamenta i krnjeg Ustavnog suda sa sumnjivim legitimitetom.

Ustavni sud Albanije je 17.februara 2022.godine utvrdio da predsjednik Meta nije prekršio ustav i oslobodio ga optužbi.

Narko biznis – „kanabizacija“ Albanije

Centar narko biznisa u Albaniji bilo je selo Lazaret. Edi Rama je pokrenuo policijsku akciju uništenja Lazareta, da bi se kasnije pokazalo da je taj biznis preuzeo sam Edi Rama i umjesto reformi i razvoja te dalje demokratizacije države pokrenuo proces „kanabizacije Albanije“. Znatan dio obradivih površina nalazi se pod kanabisom, a taj posao je u rukama političko-kriminalnih struktura. Procjenjuje se, da godišnji prihodi od narko biznisa iznose oko 4,5 milijardi EUR i veći su od budžeta Albanije.

Albanija je za vrijeme premijerskog mandata Edija Rame postala kriminalno utočište za kriminalce iz Evrope, Azije, Sjeverne i Južne Amerike. Olakšavajuća okolnost za kriminalne strukture je bezvizni režim, kojeg Albanija ima sa državama članicama EU što kriminalcima omogućava slobodno kretanje i poslovanje te enormne zarade u trgovini narkoticima i trgovini ljudima. Stvoren je „crni fond“, koji se koristi za koruptivne aktivnosti, koje uključuju  i strane odnosno međunarodne zvaničnike.

„Kuća slobode“ protiv narko kartela

Dopunski lokalni izbori biće održani u šest opština Skadar, Drač, Dibra, Vora, Rogožina i Lušnja (Shkodrës, Durrësit, Dibrës, Vorës, Rrogozhinës, Lushnjes). Ukupno je u birački spisak upisano preko 648 hiljada birača.

Skadar/Shkodrës je bez novog načelnika od 2019.godine, pošto je pobjednik izbora, Valdrin Pjetri iz Socijalističke partije, ostao bez mandata zbog zakona o dekriminalizaciji, jer je u prošlosti skrivao od javnosti da je  krivično kažnjavan. Dužnost još uvijek obavlja stari gradonačelnik.

Vora/Vorës je ostala bez načelnika nakon što je Agim Kajmaku podvrgnut zakonu o dekriminalizaciji.

U opštini Rogožina/Rrogozhinës preminuo je gradonačelnik Haxhi Memolla, dok je gradonačelnik Dibra/Dibrës Dionis Imeraj podnio ostavku nakon što se kandidovao za poslanika na listi Socijalističke partije.

Drač/Durrësit, je ostao bez gradonačelnika nakon ostavke Valbone Sakos u decembru 2019. Posljednja opština koja je ostala bez načelnika je Lušnja/Lushnjes u julu 2021. godine, kada je načelnika Fatosa Tushe premijer otpustio nakon što ga je SPAK uhapsio zbog korupcije.

Dopunski lokalni izbori su suočavanje između opozicije i vlasti. Opoziciona lista „Kuća slobode“ (Shtëpia e Lirisë), koju simboliziraju veterana albanske politike Sali Berisha i Ilir Meta suprotstavit će se režimu Edija Rame. Izbori su prilika da opozicija po prvi put zauzme svoje pozicije u lokalnim zajednicama nakon bojkota lokalnih izbora 2019.godine. Posebno je važna bitka za Drač, gdje je opoziciona koalicija  isturila kao kandidata za gradonačelnika Ardiana Muka. Drač je važan, jer se radi o morskoj luci, preko koje se odvija znatan obim nelegalnog prometa narkoticima. Važnost luke Drač je postao još veći poslije promjene vlasti u Crnoj Gori i borbi protiv narko biznisa, tako da je dio prometa narkoticima preusmjeren iz luke Bar u Crnoj Gori u luku Drač. Prihodi od narkotika su veći od budžeta Albanije. Dračom upravlja Socijalistička partija već 22 godine. Drač je jedan od najproblematičnijih gradova u smislu urbanizma, koji nema veze sa gradskom infrastrukturom. Sve je to djelo loše vlasti Socijalističke partije i Vangjusha Dakosa, koji je imao samo jedan cilj, da se ugradi što više betona i uzme što više provizija.

Analitičari smatraju, da su dopunski lokalni izbori u Albaniji izbori nade i istovremeno šansa da se krene u konačni obračun sa režimom Edija Rame i dekriminalizacijom Albanije. Novi kvalitet predstavlja savezništvo Salija Berishe i Ilira Mete, koje može okupiti opozicione političke snage i masovno nezadovoljne građane da krenu u borbu za obračun sa kriminalom i korupcijom. Dopunski lokalni izbori predstavljaju svojevrsnu borbu između opozicione koalicije „Kuća slobode“ i narko kartela, koji godinama vlada Albanijom. Izbori moraju biti transparenti, slobodni i pošteni bez kupovine glasača i glasova iz „crnog fonda“, koji je osiguran prljavim novcem iz narko biznisa.

Ljubljana/Tirana/Bruxelles/Washington, 4. mart 2022

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *