Sanaderu jedna osuđujuća, jedna oslobađajuća presuda
U dvije prvostupanjske presude bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu za slučajeve korupcije danas je pala jedna osuđujuća i jedna oslobađajuća presuda.
Osuđen je na 2,5 godine zbog ratnog profiterstva, ali je oslobođen da je poticao direktora jednog javnog poduzeća da njegovom prijatelju posuđuje novac i prodaje jeftinije energente. Sanader ne ide u zatvor, jer je već odležao gotovo četiri i po godine.
Od šest sudskih postupaka protiv njega, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader obavio je u ponedjeljak dva.
U prvom postupku vijeće zagrebačkog Županijskog suda osudilo ga je nepravomoćno na dvije i po godine zatvora za ratno profiterstvo, konkretno da je 1995. godine kao zamjenik ministra vanjskih poslova od austrijske Hypo banke tražio i primio proviziju od tadašnjih sedam milijuna šilinga, kako bi toj banci omogućio povlašteni položaj na hrvatskom tržištu.
“Dakle, kao službena osoba na opisani način iskorištavanjem ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države iskoristio je svoj položaj i ovlasti i time sebi pribavio korist, a kaznenim djelom je pribavljena znatna nerazmjerna imovinska korist. Time je počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti zlouporabom položaja i ovlasti u vezi točke 3 članka 9 Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, pretvorbe i privatizacije”, kazala je predsjednica sudskog vijeća, Jasna Galešić.
Da nije bilo neposredne ratne opasnosti, pojasnila je sutkinja, Sanader ne bi ni bio u prilici uzeti proviziju. Sanader je obavezan vratiti 3,6 milijuna kuna (oko pola milijuna eura) protupravno stečene imovinske koristi po pravomoćnosti presude, što će se uzeti od njegove imovine koja je u cijelosti blokirana. Iako se radi o ponovljenom postupku, tužitelji ne kriju zadovoljstvo.
“Ova je presuda važna za buduću sudsku praksu jer pokazuje da je uz uvažavanje dodatnih elemenata za kazneno djelo ratnog profiterstva kao i zbog pitanja zastare moguća osuda za kazneno djelo ratnog profiterstva”, rekla je zamjenica ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), Marija Vučko.
Ona je najavila da će se žaliti na određenu kaznu, koja je po njihovoj ocjeni – preniska.
U drugom postupku Sanader je oslobođen optužbe da je direktora Hrvatske elektroprivrede, sada pokojnog Ivana Mravka, političkim pritiskom natjerao da njegovom prijatelju Robertu Ježiću, koji je tada bio vlasnik kemijske industrije DIOKI prodaje struju jeftinije od tržišne cijene i da mu mimo zakonske procedure odobri veliki iznos zajma. Krunski je dokaz bilo priznanje Ivana Mravka, ali čini se da to sudu nije bilo dovoljno i Sanader je oslobođen.
Sanaderova obrana – odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković tvrde da se u slučaju osuđujuće presude uopće ne radi o ratnom profiterstvu.
“Naime, neosporno je da kazneno djelo nije počinjeno ni na štetu državne imovine, niti na štetu uvjeta života stanovništva u ratu, a što su bitni uvjeti da bi se radilo o ratnom profiterstvu”, kazao je Prodanović.
Sanader neće u zatvor, jer je već u austrijskom ekstradicijskom pritvoru i pritvoru u zatvoru Remetinec odležao gotovo četiri i po godine zatvora.
Novinar koji na Hrvatskoj televiziji već godinama prati pravosuđe i teške slučajeve korupcije Damir Dević za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako to što se Sanaderu počelo suditi pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju, i to da su to mnogi tumačili kao pokazivanje političke volje da se za korupciju sudi i najviše rangiranima, ne znači da optužnice protiv njega nisu dobrim dijelom i utemeljene.
“Nakon što smo ušli u Europsku uniju, zapravo smo se dobrim dijelom vratili na staro. Više ne moramo pokazivati da smo dobri đaci i da ne markiramo, nego su se – eto – pojavile stare boljke. A sada je stvar one famozne političke volje za stvarnim sređivanjem pravosuđa koje nema ni danas, niti je te volje bilo možda i u jednoj vladi do sada, jer bi se morali ugroziti mnogi moćni lobiji i mnogi materijalni interesi”, riječi su Devića.
Sanaderu je ovo pravosudno vrlo intenzivan tjedan. Nakon ovih dviju presuda, u utorak (23. listopada) mu počinje suđenje za INA MOL zajedno sa Zsoltom Hernadyjem koji i dalje nije dostupan hrvatskom pravosuđu.
U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.
Izvor: Radio Slobodna Evropa