Zmajevi su stvarali i branili Hrišćansku Evropu

Piše Bojan Milić 

U doba kada je bila Čast umrijeti za Otadžbinu i u vremena kada je Gospodstvo značilo pod svoje okrilje uzeti nemoćne i nevoljne postojali su Zmajevi. Nisu to bili zmajevi koji žive u nekoj tamnoj pećini i čuvaju skriveno blago ili neku veliku skrivenu tajnu-to su bili Zmajevi vidljivi svačijem oku, ali ipak…Zmajevi sa Tajnom…

Bojan Milić

U mnogobrojnim pričama iz starine uz priče o zmajevima idu i one o Vitezovima. U skoro svim ovim i ovakvim pričama vitez se bori sa zmajem da bi ga na kraju i ubio, kao negativno biće, sinonim zla. Ubistvom zla dočepao bi se Tajne ili oslobodio svoju voljenu iz kandži proklete manifestacije zla oličene u zmaju. U borbi sa zlom vitez ubija zmaja, zahvaljujući pomoći Božijoj, bez koje je sve nemogućno. Ta pomoć najčešće dolazi od Hrišćanskog Boga. No, priče o zmajevima, dobru i zlu-Redu i Haosu imaju duboku istoriju čiji počeci sežu u daleko predhrišćansko vreme.

Sveti Đorđe ubija Aždaju-dobro pobjeđuje zlo

Oni o kojima je reč ovde su u jedno sjedinili viteški kodeks, čast i hrabrost sa zmajevitom silovitošću i nemjerljivom snagom. Spojili su materijalni prah za principima vjere u Carstvo Nebesko. Oni su Vitezovi Reda Zmaja. Tajnoviti Red čiji su počeci nastanka obavijeni velom misterije bio je snaga i potpora Hrišćanskoj Evropi. Bili su ratnici koji su rado na bojnom polju prolivali krv i ginuli u ime Vrhovnog Bića, Boga, Gospoda.

Žigmund Luksemburški i Znak Reda koji je on obnovio

Dvanaestog decembra 1408. godine Žigmund Luksemburški, ugarski kralj i docniji car Svetog Rimskog Carstva OBNOVIO je Red Zmaja. Vjerovatno obnovio jer se i u godinama prije 1408. na kacigama i u znacima na štitovima moglo vidjeti mitsko biće koje će kasnije biti prepoznatljivo kod Žigmundovog Reda. Red koji je obnovljen u Ugarskoj je oformljen na elitističkim osnovima i nimalo nije bilo lako postati njegovim članom. Naime, najrelevantniji izvori ukazuju na to da su i unutar samog Reda postojali redovi. Najuži krug i najbliži prestolu i Žigmundu je brojao 24 pripadnika vladarskih kuća i najstarijeg/najmoćnijeg plemstva Srednje Evrope. Ono što je važno da Srbi sačuvaju od zaborava jeste da je u čelu Reda bio, kao prvi među prvima  srpski depot Stefan Lazarević, sin jednog od najvećih Vitezova poslednje decenije četrnaestog vijeka-Lazara Hrebeljanovića!

    

despot Stefan Lazarević                Pipo od Ozore            Vitold Veliki,vladar kneževine Litvanije

Kako je bilo moguće da u čelu Reda bude jedan Pravoslavni vladar ako se zna da je jedna od zadataka Reda bila i borba protiv šizmatika to jeste Pravoslavaca? Lično smatram da je unutar Reda postojalo drukčije uređenje i ponašanje od onoga sa kojim su izlazili u javnost. Sasvim je izvjesno da su Bratski odnosi između 24 elitnia Viteza Reda širili toleranciju, jednakost na svakoj osnovi i zajednički radili za opšte dobro. Stefan Lazarević, Pravoslavac, vladar nekada najomraženije zemlje na Zapadu, Pipo od Ozore, rimokatolički plemić, odan Svetoj Stolici i Vitold Veliki, Litvanski knez, za kojeg se ozbiljno govorilo da je paganin-svi zajedno u jednom Redu koji se javno deklariše kao borac protiv nevjernika!?

Advertisements

Kao ljudi ispred svog vremena shvatili su da su diplomatija i saradnja često ubojitije od bojnog koplja i oštrice mača. Bratska ljubav vezivala je u neraskidiv lanac pravoslavce, rimokatolike i pagane. Njihov Bog nije bio isti Bog kao kod Svetog Oca u Rimu. Bog Vitezova Reda Zmaja je bio Hristos koji poznaje jedino čisto srce uvijek spremno da hvali Boga i čvrstu mišicu spremnu u svako doba da zaštiti nejake i nahrani nevoljne. Djela pomenutih velikodostojnika živa su i danas. Njihovim zaslugama (znanim i neznanim) iskovana je Evropa, krvlju i diplomatijom. Rudnici, utvrđeni gradovi, svjedočanstva o bitkama čija slava nadilazi vijekove ostali su u pomen slaveći ime Gospoda kroz Zmaja. Moglo bi se pisati na desetine tomova knjiga o pregalaštvima ovoga Reda ali, mnogo toga je i dalje ostalo Tajna ovog Reda sa Tajnom.

Bojan Milić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *