DW: Predsednika u Turskoj nema ko da kontroliše

DW: Predsednika u Turskoj nema ko da kontroliše

Nakon izbora održanih 24. juna, u Turskoj je stupio na snagu predsednički sistem, u potpunosti prilagođen prvom čoveku zemlje Redžepu Tajipu Erdoganu, to podrazumeva i promene u turskom parlamentu

Erdogan: Ujedinjene nacije postaju organizacija "poznata po neuspehu"
Screenshot

Prelaskom na predsednički sistem za turski parlament počela je nova era, u novom sistemu opozicija ima manja prava nego što ih je imala do sada, a opozicija i analitičari tvrde da vlast sada nema ko da kontroliše, piše “Dojče vele”.

Nakon izbora održanih 24. juna, u Turskoj je stupio na snagu predsednički sistem, u potpunosti prilagođen prvom čoveku zemlje Redžepu Tajipu Erdoganu, to podrazumeva i promene u turskom parlamentu.

U novom sistemu parlament gotovo da nema pravo glasa. Poslanici, takođe, više nemaju ovlašćenja da postavljaju usmena pitanja zameniku predsednika i ministrima – sada mogu da im se obraćaju samo pisanim putem.

Pored toga, oni više ne mogu da postavljaju pitanja predsedniku. Predstavnici opozicije, kao i analitičari imaju isto mišljenje: ukidanjem prava poslanicima da postavljaju usmena pitanja slabi se sistem.

Za promenu ustava, koja je s junskim izborima stupila na snagu, prošle godine na referendumu izjasnilo se 51 odsto birača.

Ozgur Ozel, član najveće opozicione Republikanske narodne stranke kaže da je u Turskoj, nakon 98 godina, parlamentarni sistem ukinut.

„Sada imamo predsednički sistem samo zato jer to želi predsednik Erdogan. Podela vlasti, glavni princip demokratije, u Turskoj više ne postoji“, navodi Ozel.

Prema njegovim rečima, parlament naroda postao je parlament vlastodršca.

Novim sistemom je, tvrdi opozicioni političar, ukinuta funkcija premijera i sada je predsednik na čelu izvršne vlasti.

„Erdogan sada imenuje sve ministre i ostale zvaničnike. On ne postavlja nikome nikakva pitanja, niti traži savet, čak ni od parlamenta. On sastavlja svoj sopstveni tim. Na takav način se ne vlada“, rekao je Ozel.

Novi sistem, takođe, zabranjuje istrage protiv zamenika predsednika i ministara u vladi, ukoliko postoje sumnje da su nešto nezakonito radili.

Za pokretanje takve istrage potrebna je saglasnost svih članova parlamenta – „a to je nemoguće“, kaže Meral Beštaš iz Demokratske partije naroda (HDP), stranke koja predstavlja kurdsku opoziciju.

Većinu u parlamentu koji ima 600 poslanika, ima Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP) u koaliciji sa desnoekstremnim konzervativcima iz Partije nacionalističkog pokreta (MHP).

„Obema strankama upravlja Erdogan. One rade ono šta on kaže“, tvrdi Beštaševa.

Politikolog Baškin Oran kaže da Ankara i dalje pokušava da stvori utisak da u Turskoj postoji podela vlasti.

Advertisements

„Svi se boje da kritikuju predsednika ili sistem, jer je pravosuđe potpuno pod njegovom kontrolom“, kaže Oran.

„Parlament koji ne može da kontroliše predsednika je besmislen. U budućnosti ćemo sve jasnije moći da vidimo koliko je parlament besfunkcionalan“, dodao je on, preneo je “Dojče vele”.