IFIMES:Bosna i Hercegovina 2022: Od “non-papera” do puzajućeg rata

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES[1]) iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom aktualnih događanja u Bosni i Hercegovini i sve izvjesnijoj mogućnosti izbijanja oružanih sukoba pripremio analizu aktualne situacije. Iz opsežne analize „Bosna i Hercegovina 2022: Od ‘non-papera’ do puzajućeg rata“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Bosna i Hercegovina 2022:

 

Od „non-papera“ do puzajućeg rata

 

Politička kriza u Bosni i Hercegovini nije posljedica odluke[2] tadašnjeg visokog predstavnika u BiH (OHR) Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida nego je posljedica duže vremena brižljivo planiranih aktivnosti prvenstveno srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (SNSD) i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića (HDZBiH) na disoluciji države Bosne i Hercegovine. Za ostvarivanje tog cilja dijelom su uspostavili kontakte i osigurali podršku i pomoć susjednih država, preko Evropske narodne stranke (EPP) kao i preko radikalnih desničarskih političkih krugova u Evropi uz korištenje znatnih sredstava, koja potiču od kriminala i korupcije. Očekivanja su, da aktualni visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donese odluku o zabrani javnog djelovanja osobama pravosnažno osuđenim za ratne zločine i zločin genocida, o oduzimanju građanskih prava tim osobama (zabrana kandidiranja i učešća na izborima) što bi im onemogućilo obavljanje bilo koje javne funkcije i prisutnost na javnoj sceni. Takva odluka bi smanjila napetosti unutar BiH i prekinula bi dalje ponižavanje i vrijeđanje žrtava rata.

Vojne prijetnje Rusije upućene prema Ukrajini, koje mogu eskalirati u vojni sukob su trenutni odraz političkog stanja u EU gdje se pod patronatom mađarskog premijera Viktora Orbana (Fidesz) i uz pomoć Rusije okupljaju političko-kriminalne strukture (uglavnom) skrajnje desne političke orijentacije počevši od profašističkih grupacija iz Austrije, Italije, Španije, Poljske, Francuske, Nizozemske, Slovenije, Hrvatske, koje su u funkciji ruskih interesa i djeluju kao političko-kriminalna internacionala.

Cilj navedenih političkih krugova je uspostavljanje novog svjetskog poretka po njihovoj mjeri. Oni sebe nazivaju „suverenistima“, koji se navodno suprotstavljaju „globalistima“. U osnovi radi se o političko-kriminalnim strukturama, koje zloupotrebljavaju etničke, vjerske, civilizacijske i druge osjećaje građana za ostvarivanje svojih ciljeva i interesa. Dolaskom na vlast novog američkog predsjednika Josepha Bidena (D) kao i novog njemačkog kancelara Olafa Scholza (SPD) nanesen je ozbiljan udarac tim političkim krugovima i njihovim namjerama i interesima.

Završnica dijaloga između Beograda i Prištine – posljednja šansa za prekrajanje granica

Završna faza dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine je posljednja šansa za jedan dio političkih krugova, koji pokušavaju izvršiti prekrajanje granica u regionu, iako je arhitektura granica u regionu završena proglašenjem nezavisnosti Kosova. U tu svrhu sa određenim ciljem plasirani su u javnost „non-paperi“, koji se pripisuju premijeru Slovenije Janezu Janši (SDS/EPP). Napadi u regionu su usmjereni prvenstveno prema Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji. U Sjevernoj Makedoniji se odvija obavještajna operacija „Konjićev skok“, koja je imala za cilj srušiti legalnu vladu Zorana Zaeva  (SDSM) i dovesti na vlast Nikolu Gruevskog (VMRO-DPMNE), koji se nalazi pod zaštitom Viktora Orbana i utočištem u Budimpešti.

Obavještajna operacija „Konjićev skok“ je u zadnjem trenutku osujećena i spriječena, spretno je izvršen manevar makedonskih patriotskih snaga, jer je poslije ostavke Zorana Zaeva formirana nova vlada ponovo sa SDSM na čelu, koju vodi premijer Dimitar Kovačevski (SDSM). U Bosni i Hercegovini se trenutno odvija obavještajna operacija kodnog imena „Kula“, koja je također koordinirana iz Budimpešte.

Federacija BiH – kičma ekonomskog sistema države

U Federaciji BiH (51% teritorije BiH) se odvija 3/4 ekonomskih tokova u Bosni i Hercegovini. Kičma ekonomskog sistema države je Federacija BiH, koja je i u periodu korona krize prošle godine ostvarila budžetski suficit od 120 miliona KM (60 miliona EUR). Preko kriminalne i nezakonite raspodjele prihoda u Upravi za indirektno oporezivanje, kojom u ime Federacije BiH i države upravlja HDZBiH, više od 800 miliona KM (400 miliona EUR) se godišnje neopravdano i nezakonito isplaćuje entitetu Republika Srpska na štetu Federacije BiH. Od tog iznosa jedan dio sredstava namijenjen je i za korupciju stranih zvaničnika, koji djeluju protiv BiH i njenih građana (i privrednih subjekata), koji kao poreski i drugi obveznici uplaćuju ta sredstva. Istraživanje je pokazalo, da je 95% zvaničnika EU-a koji rade u i vezi s BiH izloženo korupciji, a na nju nisu imune ni američke diplomate. Dragan Čović i HDZBiH blokiraju formiranje nove Vlade Federacije BiH odnosno implementaciju izbornih rezultata iako su izbori održani 2018., uvjetujući formiranje nove Vlade Federacije BiH donošenjem novog izbornog zakona po njihovoj želji i mjeri. Radi se o klasičnoj namjernoj opstrukciji i destabilizaciji (učešće u obavještajnoj operaciji „Kula“), jer je Čoviću jasno da se ne može donijeti novi izborni zakon po njegovoj želji i mjeri, kako bi mu se osiguralo, da ponovno bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Prethodno je potrebno sprovesti ustavne promjene, a za to je potrebna politička volja, ali i vrijeme od najmanje godinu dana. Prije usvajanja usklađenog prijedloga ustavnih promjena u Parlamentu BiH potrebno je pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, a postoji i mogućnost podnošenja apelacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu na ponuđena ustavna rješenja. Tek kada se izvrše ustavne promjene može se donijeti novi izborni zakon. OSCE savjetuje državama da ne mijenjaju izborna pravila u izbornoj godini, a Bosna i Hercegovina prema važećem izbornom zakonu Opšte izbore mora raspisati najkasnije u prvoj polovini maja 2022. U djelovanju specijalnih izaslanika Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, koji pokušavaju u sadašnjoj ratnoj atmosferi u BiH postići ostvarenje ciljeva i interesa Dragana Čovića i HDZBiH i „preko noći“ donijeti novi izborni zakon detektirani su visoki korupcijski rizici. Načinu donošenja ustavnih promjena “preko noći” suprotstavile su se patriotske političke snage i stručna javnost.

Blokiranje imenovanja novih sudija Ustavnog suda Federacije BiH

Ustavni sud, prema Ustavu Federacije BiH, broji devet sudija, od kojih četiri mjesta nisu popunjena. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je prije više od dvije godine završilo konkursnu proceduru za nedostajuće sudije i sada su na potezu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH. Međutim, predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZBiH) vrši opstrukciju po istoj matrici HDZBiH kao u drugim slučajevima, jer odbija da potpiše imenovanja, usprkos insistiranjima oba potpredsjednika FBiH (Melika Mahmutbegović i Milan Dunović). Zbog toga Ustavni sud Federacije BiH radi na ivici kvoruma.

Istovremeno, Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa FBiH, koje se bira iz reda imenovanih sudija Ustavnog suda Federacije BiH, nije popunjeno i ne može da radi. To znači, da svaki put kada dvije trećine jednog kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH pokrenu pitanje vitalnog nacionalnog interesa i kada se Vijeće mora očitovati, u redovnoj proceduri (kada je Vijeće funkcionalno) se predmetni zakon povlači sa dnevnog reda do odluke Vijeća.

Kako Vijeće, zbog namjerne opstrukcije predsjednika FBiH Čavare, po nalogu HDZBiH, ne funkcionara, svaki zakon za koji je pokrenuto pitanje vitalnog nacionalnog interesa ne može biti vraćen na dnevni red.

Analitičari smatraju, da HDZBiH na ovaj način drži sve procese u Domu naroda Federacije BiH pod svojom kontrolom. Jedan od glavnih ciljeva HDZBiH i Dragana Čovića je sprečavanje donošenja zakonodavnog okvira za oporezivanje kladioničara, a u konačnici oštećenje budžeta kroz taj vid neoporezivanja. Neizbor sudija je sastavni dio je strategije HDZBiH za blokadu donošenja svih zakona, koje ne žele da se donesu. Zato i postoji „vitalni nacionalni interes kladioničara“. Cilj HDZBiH je pljačka budžeta odnosno izbjegavanje plaćanja poreza, koji bi trebali biti prihodi budžeta Federacije BiH, a ne čelnika HDZBiH i njegove oligarhije.

Obavještajna operacija „Kula“ preko „respiratora“ ruši državu BiH

Montirana afera „Respiratori“, kao dio obavještajne operacije „Kula“ nema stvarne povezanosti sa nabavkom respiratora i nije uzrok nego povod da se procesuira premijer Federacije BiH Fadil Novalić i dodatno oslabi Vlada FBiH i umanje njeni postignuti rezultati. Konačni cilj je rušenje ekonomskog sistema Federacije BiH, kao faze u rušenju države Bosne i Hercegovine. Odvijaju se napadi na Novalićeve najbliže saradnike i vrši nezakonito prisluškivanje, vrše prijetnje i pritisci od strane tužilaca. Prijetnje zaposlenima u kabinetu premijera Novalića i slične aktivnosti su nezakonita postupanja tužilaca i ometanje pravde. Ne iznenađuju pritisci i zastrašivanje njegovih najbližih saradnika. Sve se radi sa ciljem, da se dodatno oslabi i osami premijer Novalić sa krajnjim ciljem njegovog potpunog slamanja. U tome zasada nisu uspjeli.

Jedan od ključeva za razbijanje BiH su i napadi na ekonomsko/monetarni sistem BiH. Prema premijeru Fadilu Novaliću se primjenjuje sličan način obavještajnog djelovanja, koji je primjenjivan prema Anti Markoviću, predsjedniku Saveznog izvršnog vijeća (Vlade) SFRJ ili u samim počecima izazivajući aferu Agrokomerc u urušavanju ekonomskog sistema jedne države. BiH je blokirana država, a u rukama negatora holokausta i genocida je izvršna, zakonodavna i sudska vlast. U takvim okolnostima Vlada Federacije BiH uspijeva održati BiH „u životu”. U svrhu obavještajne operacije „Kula“ koriste se i internet news portali, kojih u Bosni i Hercegovini ima oko 600, dok je 1/3 tih portala producira lažne vijesti „fake news“ i ima sumnjive i netransparentne osnivače i financiranje. Operacijom „Kula“ planirano je izazivanje međubošnjačkog sukoba kao uvoda za pokretanje oružanih sukoba u BiH.

Sistematsko ometanje pravde od strane tužilaca u BiH

Načelo fer suđenja, u krivičnim stvarima koje garantira Evropska konvencija, je jedno od temeljnih načela demokratskih društava zasnovanih na vladavini prava.

Ovo načelo se sistematski zloupotrebljava od strane tužilaca u Bosni i Hercegovini. Javnosti su poznati disciplinski postupci protiv glavnih tužilaca Gordane TadićMahmuta Švrake i Mirsada Bilajca, a zbog zloupotrebe elektronske dodjele predmeta tužiocima (TCMS).

Sistematsko ometanje pravde od strane tužilaca u Bosni i Hercegovini se provodi  na najmanje dva načina:

  • Prvi način je, da glavni tužioci u Bosni i Hercegovini zloupotrebljavajući TCMS,  umjesto da se predmeti dodjeljuju pojedinim tužiocima elektronskim putem, predmete lično dodjeljuju sebi podobnim i poslušnim tužiocima.
  • Drugi način sistematskog ometanja pravde jeste u tome, što se elektronski ne vodi popis tužilačkih spisa.

Ukoliko bi se vodio elektronski popis tužilačkih spisa, onda bi odbrana bila u situaciji, da odmah po završetku istrage, kroz popis spisa sazna koji dokazi su pribavljeni u istrazi. To bi imalo za posljedicu da tužioci odbrani ne mogu sakrivati dokaze.

U situaciji ako se ne vodi popis tužilačkih spisa, onda tužioci mogu zanemariti ili čak sakriti dokaze koji idu u korist odbrane. To za rezultat ima ometanje pravde, odnosno da se na sudu ne utvrdi istina.

Ova dva načina zloupotrebe od strane tužilaca otvaraju neograničenu mogućnost montiranja optužnica, progona na političkoj osnovi, progona na osnovu ličnih animoziteta prema optuženima itd. Ovo sve može imati posljedicu, da se na sudu ne utvrdi istina, te da nevini budu osuđeni. Sistematsko ometanje pravde je izašlo na vidjelo u predmetu premijer Federacije BiH „Fadil Novalić i drugi“.

Profesionalnoj pravnoj zajednici je odavno poznato da postoji sistematsko ometanje pravde, na najmanje dva naprijed navedena načina, od strane tužilaca u BiH.

To ometanje pravde se dešava gotovo svakodnevno, jer tužioci sakrivaju ili zanemaruju dokaze, koji idu u korist odbrane.

Međutim to sistematsko ometanje pravde je daleko od očiju javnosti, a pošto se slučaj  „Novalić i drugi“ prati u javnosti, to ometanje pravde je izašlo na vidjelo.

Postavlja se pitanje da li za to ometanje pravde postoji zakonska osnova, naravno da ne postoji.

Načela procesnih krivičnih zakona nalažu, da su tužioci dužni dati odbrani dokaze, kako one koji idu u korist, tako i one koji idu na štetu optuženog. U materijalnom krivičnom zakonu je propisano i krivično djelo ometanje pravde, tj. krivično djelo „sprječavanje dokazivanja“.

Ako krivično procesno i materijalno zakonodavstvo štiti od ometanja pravde, zbog čega se onda dešava sistematsko ometanje pravde. Do sada nije poznat slučaj sudske prakse da je tužilac u Bosni i Hercegovini odgovarao zbog krivičnog djela sprječavanje dokazivanja.

Za to ima nekoliko razloga. Pravdu ometaju tužioci koji sakrivaju dokaze. Naravno, oni sami sebe neće istraživati niti krivično goniti, zbog ometanja pravde. Javnosti je poznat slučaj prijave svjedokinje Edite Kalajdžić, da je zloupotrebljavan njen oduzeti mobilni telefonski aparat što se pokušava prikriti negiranjem tih aktivnosti od strane tužilaca i tužilaštva.

Disciplinski tužilac Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) gotovo redovno odbija prijave zbog ometanja pravde, pod izgovorom da bi se time narušila samostalnost tužilaca. Postupajuće sudije u Bosni i Hercegovini redovno ignorišu ometanje pravde, koja se desi u sudnici. Dužnost sudija je, da profesionalno podnesu krivičnu prijavu za ometanje pravde protiv tužilaca koji to čine. Rezultat svega navedenog je da imamo nekažnjivost zbog ometanja pravde u Bosni i Hercegovini.

Šta je rješenje?

Prema mišljenju eksperata, ne postoji drugo rješenje, nego da se konstatira da reforma  pravosuđa utemeljena na anglo-saksonskim načelima nije uspjela. Nužno je vratiti se načelima kontinentalnog prava u krivičnom procesnom zakonodavstvu, kao u Italiji, Francuskoj itd.

Ukoliko bi se ponovo uvelo kontinentalno krivično procesno zakonodavstvo, onda bi postojao istražni sudija kao „nepristrani tribunal“.

Istražni sudija bi izvršio popis spisa i svi dokazi koji su prikupljeni tokom istrage bili bi dostupni i odbrani. To bi nadalje značilo da bi na suđenju bila lakše utvrđivana materijalna istina i bilo bi potpuno onemogućeno sakrivanje dokaza i ometanje pravde.

U ovakvoj situaciji u sudovima u BiH evidentiran je nedostatak fer suđenja. Naime, istina koja se utvrđuje na krivičnom sudu „dozira se“ od strane tužilaca, na način da oni  prezentiraju u sudnici samo ono što njima odgovara.

Poseban problem u ometanju pravde je gotovo redovno zastrašivanje svjedoka tokom istrage. To zastrašivanje svjedoka sigurno ne bi vršio istražni sudija kao „nepristrasni tribunal“.

Ovo može imati dugoročne i teške posljedice za vladavinu prava i demokratiju u Bosni i Hercegovini, jer se zbog „doziranja“ istine ili sakrivanja dokaza od strane tužilaca, može dešavati da nevini budu osuđeni.

Analitičari upozoravaju, da Misija OSCE u BiH, koja vrši monitoring suđenja, to nije uočila kao problem vladavine prava u Bosni i Hercegovini i poduzela odgovarajuće aktivnosti.

Modifikacija operacije „Kula“ – izazivanje međubošnjačkog sukoba

U naelektrisanoj atmosferi u BiH na ulice su početkom decembra 2021. izvedeni rudari, na koje stanovništvo vrlo emotivno reagira. Namjera je bila, da se pokrene talas nasilja za koje će biti optužen bošnjački politički faktor i tako započeti sukob. Jedan dio aktera u Sarajevu je nesvjesno uvučen u obavještajnu operaciju „Kula“, dok se jedan dio svjesno uključio i nagrađen je za to učešće. Tu su pojedinci i iz pravosudnog sistema, posebno tužioci.

Pošto je taj dio obavještajne operacije „Kula“ razotkriven došlo je do modifikacije obavještajne operacije „Kula“. Radi se o tome, da će u narednom periodu doći do izbijanja sukoba na području Unsko-Sanskog kantona (USK) u kojem dominanto živi bošnjačko stanovništvo. Već je na djelu destabilizacija kroz pokrenute štrajkove, političku nestabilnost u kantonalnim vlastima, jačanje „autonomaša“ Fikreta Abdića i to će se intenzivirati u narednom periodu. Tome treba dodati plansko usmjeravanje migranata sa Bliskog istoka u taj kanton. Cilj je pokrenuti oružani sukob među Bošnjacima tog područja, koji je inače i započet ratne 1993.godine, kako bi se bošnjački politički faktor (a ne srpski i/ili hrvatski politički faktor) optužio za početak oružanog sukoba, a Bosna i Hercegovina pokazala neodrživom, jer bi se pokazalo da se u njoj čak i Bošnjaci međusobno sukobljavaju.

Analitičari smatraju, da organi vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH kao i međunarodne vojne snage moraju intenzivirati svoju prisutnost i djelovanje na području Unsko-Sanskog kantona kako bi se preventivnim djelovanjem spriječio međubošnjački (oružani) sukob.

Brčko Distrikt neuralgična tačka za sukobe u BiH

U jedinstvenoj administrativnoj jedinici lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, demilitariziranom području Brčko Distriktu BiH, evidentirane su sigurnosne prijetnje vezane za nepoštivanje odredaba člana 7. Statuta Brčko Distrikta BiH, člana 1, a u vezi sa članom 77. Statuta Brčko distrikta BiH te tačke 13. Konačne arbitražne odluke za Brčko Distrikt BiH tačnije aneksa od 18.avgusta 1999.godine. O tome je upoznat i Supervizor za Brčko Distrikt Michael Scanlan odnosno predstavnici OHR-a, a radi se o prelasku oklopnih vozila, vozila za specijalne namjene i policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) naoružanih dugim cijevima i municije bez prethodnih najava prelaska preko teritorije Distrikta. Evidentiran je neprijavljeni transport naoružanja preko teritorije Distrikta, nezakonito naoružavanje građana i prisutnost paravojnih jedinica. Supervizor Scanlan zadužen je i za vojni aspekt provođenja Konačne arbitražne odluke, a nije reagirao smjenjivanjem šefa policije Distrikta Gorana Pisića,  koji je prikrio i vojni transport i naoružavanje Srba u Brčkom. Evidentirani su i propusti gradonačelnika Brčko Distrikta Eseda Kadrića, koji je napravio niz propusta zbog akta nečinjenja, a jedan od njih je zašto nije smijenio šefa policije Pisića. Supervizor Scanlan šalje izvještaje o stanju u Brčko Distriktu, koji su nevjerodostojni i ne oslikavaju stvarno stanje i time sprječava dolazak i razmještanje američkih vojnih snaga kao vid preventivnog djelovanja na sprječavanju oružanog sukoba. Također gradonačelnik Kadrić svojim izjavama šalje lažnu sliku o zadovoljavajućoj sigurnosnoj situaciji u Brčko Distriktu, koji je postao najneuralgičnija tačka za početak oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini. Član 1 stav 4 Statuta Brčko Distrikta propisuje „Ustav Bosne i Hercegovine, kao i važeći zakoni i odluke institucija Bosne i Hercegovine, izravno su primjenljivi na cijelom teritoriju Distrikta. Zakoni i odluke svih vlasti Distrikta moraju biti sukladni s važećim zakonima i odlukama institucija Bosne i Hercegovine[3].“ Dakle, odluka Ustavnog suda BiH o proglašenju neustavnosti obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske se mora poštovati u Distriktu. Zbog toga je supervizor Scanlan odgovoran što je dopustio, da se u Distriktu obilježava neustavni Dan Republike Srpske odnosno što nije poduzeo odgovarajuće mjere, koje ima na raspolaganju kao supervizor.

Ovakvi incidenti i praksa se moraju prekinuti, a odgovorni moraju biti sankcionirani. Ne primjenjuje se Protokol o prelascima vojnih i policijskih formacija i efektiva preko demilitarizirane teritorije Distrikta odnosno ne poštuje se Konačna arbitražna odluka za Brčko Distrikt BiH i njeni aneksi.

Analitičari upozoravaju, da Republika Srpska namjerava poslati u Brčko Distrikt BiH laku policijsku brigadu sa oko 1000 specijalaca, koja bi hermetički zatvorila tu teritoriju i omogućila uspostavljanje zaštitnog koridora između istočnog i zapadnog dijela Republike Srpske.  Supervizor Scanlan ponaša se kao lobista Milorada Dodika i SNSD-a i potrebno je uvesti superviziju nad radom samog supervizora Scanlana. Umjesto da smijeni šefa policije Distrikta Gorana Pisića „supervizor Scanlan je pohvalio rad Policije Distrikta u proteklih nekoliko mjeseci kao primjer profesionalizma i opredijeljenosti za služenje zajednici, na šta bi se svi zvaničnici u Distriktu trebali ugledati.[4]“.

Eliminacija SAD i njenog utjecaja u rješavanju situacije u BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je: „Sudbina BiH je u dijalogu domaćih političara u konstelaciji Erdogan, Vučić i Milanović“. Tu se podrazumijeva neizrečeni dodatak u izjavi „u sadejstvu sa Rusijom“. Dodik je podržao inicijativu turskog i srbijanskoga predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Aleksandra Vučića, koju je ranije iznio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, da oni posreduju u dogovoru o rješavanju postojeće situacije u BiH između Bošnjaka, Srba i Hrvata.  Dodik smatra, da bilo čije drugo miješanje u događanja u BiH neće donijeti ništa dobro.

Analitičari smatraju, da je inicijativa da situaciju u Bosni i Hercegovini rješavaju Srbija, Hrvatska i Turska u sadejstvu sa Rusijom pokušaj eliminiranja utjecaja  SAD-a kao ključne zemlje za osiguranje mira i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu. Radi se o perfidnom pokušaju institucionalnog uvođenja Rusije i Turske na velika vrata u Bosnu i Hercegovinu i region. Turska je članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) i svoje aktivnosti bi trebala koordinirati sa članicama PIC-a. Bez te koordinacije Turska rizikuje da bude uvučena u vrlo opasne akcije prekrajanja granica na Balkanu. Namjere iz inicijative su odmah osujećene, ali stratešku grešku je napravio predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji se nedavno sastao sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem (HDZ) i time ga legitimirao kao aktera za rješavanje situacije u BiH. Šta bi se desilo kada bi se Bosna i Hercegovina uključila u rješavanje pitanja donošenja izbornog zakona u Hrvatskoj kao što se Hrvatska aktivo uključila u donošenje izbornog zakona u BiH i alarmirala EU i međunarodnu zajednicu u vezi tog tipičnog unutrašnjopolitičkog pitanja BiH.

Obavještajna operacija „Kula“ je raskrinkana i pokazalo se ko stoji iza nje. Mađarski premijer Viktor Orban nije otkazao najavljenu posjetu Bosni i Hercegovini zbog pandemije korona virusa nego zbog raskrinkavanja obavještajne operacije „Kula“ i njegove uloge u njoj te zbog činjenice da je Međunarodni krivični sud (ICC) otvorio predmet o BiH i radi na prevenciji sukoba i evidentiranju svih onih koji svojim djelovanjem potiču mogući oružani sukob u BiH i posljedično nova stradanja. ICC je poslao jasno upozorenje svima onima, koji rade na razbijanju BiH, od plasiranja raznih „non-papera“ i poticanja oružanog sukoba, da ih može zadesiti sudbina Slobodana MiloševićaRadovana KaradžićaRatka Mladića i drugih koji su procesuirani i pravosnažno presuđeni na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu (ICTY). Tužilaštvo BiH je obavezno po službenoj dužnosti pokrenuti postupke protiv domaćih i stranih zvaničnika, koji rade na razbijanju Bosne i Hercegovine i koji svojim djelovanjem potiču oružani sukob i ugrožavaju mir i stabilnost odnosno djeluju neustavno i nezakonito.

Analitičari upozoravaju na tešku sigurnosnu i političku situaciju u Bosni i Hercegovini i činjenicu da ključne sigurnosne prijetnje Bosni i Hercegovini ne dolaze samo od Rusije nego od država članica EU i NATO kao što su Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Poljska, kao i nekih drugih država. Te činjenice su ozbiljno pitanje za čelništvo EU i NATO o ulozi njenih članica u poticanju ratnog sukoba u BiH. Činjenica je, da je situacija u Evropi kompleksna i prepletena policentričnim interesima i centrima moći znači da eventualni ratni sukob u BiH ne bi bio lokalni ili regionalni sukob nego bi zahvatio veći dio Evrope. Historija je učiteljica života i ne smije se zaboraviti da je Prvi svjetski rat upravo započeo u glavnom gradu BiH, Sarajevu. Ukoliko se ne zaustavi destruktivno djelovanje Bosna i Hercegovina ide ubrzano od „non-papera“ ka „puzajućem ratu“ i svi u tom lancu, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost, mogu biti sankcionirani. Bosna i Hercegovina ne bi bila dovedena u postojeću situaciju, da su institucije pravosuđa pravovremeno i odgovarajuće reagirale protiv svih onih koji krše ustav i zakone te ugrožavaju mir i stabilnost u toj zemlji.

Ljubljana/Bruxelles/Washington, 23.januar 2022


[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.

[2] Izvor DW: Inzko nametnuo zakon o negiranju genocida https://www.dw.com/hr/inzko-nametnuo-zakon-o-negiranju-genocida/a-58612728

Advertisements

[3] Izvor OHR: Statut Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, link: http://www.ohr.int/ohr_archive/statut-brko-distrikta-bosne-i-hercegovine-2/

[4] Izvor OHR: Brčko: Na proljeće bi trebali biti vidljivi veliki reformski rezultati, http://www.ohr.int/brcko-na-proljece-bi-trebali-biti-vidljivi-veliki-reformski-rezultati/

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *