Kako Kina krađom želi da postane najjača vojna sila na svetu

Kina nastavlja da modernizuje svoje oružane snage kako bi transformisala svoju vojsku u veliku globalnu silu i koristi špijunažu da ukrade revolucionarne tehnologije u vojne svrhe, naveo je Pentagon u novom izveštaju o kineskoj vojsci.

“Kina koristi niz metoda da dođe do stranih vojnih i dvonamenskih tehnologija, uključujući targetirane direktne strane investicije, sajber krađu i eksploataciju pristupa privatnih lica kineske nacionalnosti tim tehnologijama, kao i obaveštajne službe, kompjuterske upade i druge nezakonite pristupe”, piše u izveštaju Ministarstva odbrane.

Pentagon navodi da Kina do stranih tehnologija dolazi putem uvoza, direktnih stranih investicija, pokretanjem inostranih centara za istraživanje i razvoj, zajedničkih poslovnih poduhvata, istraživačkih i akademskih partnerstva, regrutovanjem talenata i industrijskom i sajber špijunažom. Načelnik Generalštaba američke vojske Džozef Danford nedavno je upozorio Kongres da su američke kompanije koje su poslovale u Kini često indirektno donosile korist kineskoj armiji, a kao primer toga je naveo “Gugl”.

Kina je koristila ove tehnike da dođe do osetljive, dvonamenske ili vojne opreme od Sjedinjenih Država, uključujući avijaciju i ratne tehnologije protiv podmornica. Peking takođe koristi svoje građane u zemlji i one koji žive u inostranstvu da dodatno pojača domašaj kineske Komunističke partije, navodi se u izveštaju i dodaje da se u te svrhe primenjuje “meka rukavica moći” a ponekad i ucena ili prinuda.

U neke od naprednijih tehnologija koje Kina razvija spadaju i hipersonični projektili, oružje koje putuje najmanje pet puta brže od brzine zvuka. Kina je u avgustu uspešno testirala “SINGKONG-2”, kojeg je opisala kao “hipersoničnog jahača talasa”, odnoseći se na sposobnost projektila da putuje blizu vode kako bi izbegao detekciju i antiraketnu odbranu.

Kako Kina krađom želi da postane najjača vojna sila na svetu

NAJVEĆA MORNARICA U REGIONU

U izveštaju, koji prenosi CNN, se takođe opisuje rast kineskog budžeta za odbranu i vojne sposobnost zemlje. Kina je skoro udvostručila svoj budžet za odbranu tokom poslednjih 10 godina, navodi Pentagon, a većina tog novca se troši na jačanje mornarice. Kina upravlja najvećom mornaricom u regionu, sa više od 300 ratnih brodova, podmornica, amfibija i patrolnih brodova.

Kineska mornarica je sve modernija i fleksibilnija sila, navodi Pentagon i dodaje da modernizacija kineske podmorničke sile ostaje na visokom mestu među prioritetima. Kina će verovatno do 2020. povećati broj svojih podmornica na 65-70, a do sredine iste godine Peking će obezbediti novu nuklearnu podmornicu sa navođenim raketama. Prvi kineski domaći nosač aviona takođe će se pridružiti floti do kraja 2019, a drugi će biti u funkciji do 2022.

Peking brzo modernizuje i svoju obalsku stražu kako bi ojačao svoje pretenzije nad spornim ostrvima u Južnom kineskom moru, ističe Pentagon u izveštaju. Kineska obalska straža je od 2010. udvostručila svoju flotu velikih patrolnih brodva i sada ima oko 130 velikih plovila, što je čini najvećom obalskom stražom u svetu. Azijski džin je takođe povećao svoje kapacitete u sprovođenju simultanih, proširenih operacija na moru, u spornim područjima.

Kina koristi svoju Pomorsku miliciju, deo oružanih snaga koje čine rezervisti, da postigne političke ciljeve u Južnom kineskom moru bez borbe, navodi Pentagon. “Kina tvrdi da međunarodno vojno prisustvo u Južnom kineskom moru izaziva njihovu suverenost. Kina nastavlja sa eskalacijom prinudnih taktika kako bi ojačala svoje pretenzije u Južnom kineskom moru”, zaključio je Pentagon.

POLARNI PUT SVILE

Pojačana aktivnost Kine na Arktiku mogla bi da dovede do pojačanog prisustva američke vojske, uključujući i postavljanje podmornica kao preventivne odbrane od nuklearnog napada, navodi se u izveštaju.

Kina planira da uspostavi takozvani Polarni put svile, pošto su se određene putanje otvorile zbog globalnog zagrevanja. Agencija podseća da Kina sve više pojačava svoju aktivnost u Arktiku i postala je posmatrač u Arktičkom savetu 2013. godine, što je izazvalo bojazan oko dugoročnih strateških ciljeva Pekinga.

Advertisements

Autor teksta: M. Milikšić , CNN , Tanjug

Izvor: Blic

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *