Klovnovi i žongleri ubuduće zvanična zanimanja u Srbiji

Klovnovi i žongleri ubuduće zvanična zanimanja u Srbiji

Ministarstvo za rad i socijalna pitanja, u skladu sa opštim potrebama i promenama profesija, napravilo je u novom šifrarniku „veliko spremanje” među 3.650 zanimanja i od pre nekoliko dana dopisalo di-džejeve, ulične pevače, frizere za pse, somelijere…

Čuvar plaže u zimskom periodu nije više samo asocijacija na glavnog junaka kultnog filma Gorana Paskaljevića. Od 1. januara ove godine čuvar plaže ušao je u novi šifrarnik srpskih zanimanja, zajedno sa disk-džokejom, kućepaziteljem, baštovanom, sobaricom, bebisiterkom, uličnim pevačem, step igračem, stendap komičarem, mađioničarem, žonglerom, klovnom i akrobatom. U novoj klasifikaciji zanimanja nalaze se i krotitelj konja, frizer za pse, krovopokrivač, pomoćnik kamenoresca, radnik na kremiranju, batler, somelijer, uzgajivač svilene bube, hostesa, bioenergetičar, internet prodavac, perač sudova, postavljač plakata, ulični distributer letaka, nosač prtljaga, ali i programer kompjuterskih igara.

Kako ističu u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, „veliko spremanje” šifrarnika zanimanja inicirale su dinamične i krupne promene na tržištu rada, odnosno nestanak starih i nastanak novih profesija. U resornom ministarstvu objašnjavaju da je novim šifrarnikom obuhvaćena 3.641 profesija i dodaju da će se ova lista zanimanja ažurirati, menjati i prilagođavati aktuelnom stanju na tržištu. Do usvajanja nove uredbe u upotrebi je bila lista profesija iz 1990. godine, koja je u najvećem delu prevaziđena zbog dinamičnih promena na tržištu rada.

– Primera radi, u novoj listi zanimanja svoje mesto su našla brojna zanimanja iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, kao što su programer kompjuterskih igara, programer aplikacija, programer animacija, projektant veb sajta, projektant softvera i brojna druga zanimanja koja su se na tržištu rada pojavila u poslednje dve decenije, a u ekspanziji su kada je o potražnji na tržištu reč. Njihovim uvođenjem u novi šifarnik zanimanja, kao i uvođenjem brojnih drugih profesija koje nisu bile prepoznate u prethodnoj listi zanimanja, obezbediće se vidljivost zapošljavanja u tim zanimanjima, a time i povećanje kvaliteta podataka o celokupnoj ponudi i potražnji za zanimanjima u našoj zemlji. To je od izuzetne važnosti, kako za obrazovni sistem, odnosno kreiranje upisne politike, tako i za utvrđivanje mera politike zapošljavanja i drugih programa i mera usmerenih na razvoj privrede – ističu u Ministarstvu rada.

Imajući u vidu da je nova klasifikacija zanimanja u primeni od 1. januara ove godine, Ministarstvo rada je u saradnji sa Privrednom komorom Srbije i Nacionalnom službom za zapošljavanje u decembru održalo pet jednodnevnih info-sesija u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Kragujevcu i Kruševcu, sa ciljem upoznavanja poslodavaca i drugih korisnika sa šifrarnikom zanimanja. U januaru će biti održano još pet informativnih sesija – u Beogradu 16. i 30. januara, u Nišu 18, u Zaječaru 23. i u Užicu 25. januara. Osim toga, pripremljeni su i priručnici za primenu šifrarnika i formiran je portal na internet stranici Ministarstva rada, odnosno Nacionalne službe za zapošljavanje, kako bi korisnici mogli da dobiju odgovore na sva relevantna pitanja.

Na pitanje – pod kojom zanimanjem su do sada (bili) zaposleni somelijeri, predsednik Udruženja somelijera Srbije Dejan Živkoski kaže da su oni zaposleni kao konobari, iako je znanje koje poseduje poznavalac vina mnogo šire.

– Somelijer je vrhunski poznavalac vinske kulture koji gostu daje preporuku i poslužuje određeno vino uz određeno jelo. On brine o vinu od trenutka njegove kupovine, čuvanja, pa sve do posluživanja i mora da zna kako se servira vino i kako se bira odgovarajuća čaša za vino. Osim toga, somelijer mora poznavati vinske kulture celog sveta i neprestano učiti – obuka za dobrog somelijera traje desetak godina. Kada je 2003. godine osnovano Udruženje somelijera vinske karte naših restorana uglavnom su imale u ponudi jedno crno i jedno belo vino, a danas kvalitetan restoran ima barem sto boca vina. Zbog toga smo mi još 2015. godine podneli molbu Nacionalnoj službi za zapošljavanje da se ozvaniči zanimanje somelijera – kaže naš sagovornik.

Branko Došen, predsednik Udruženja profesionalnih disk-džokeja kaže da di-džejeve zakon prepoznaje kao muzičke voditelje u diskoteci, a licence za rad (na godinu dana) izdaju im Udruženje džez i rok muzičara i Savez estradnih umetnika Srbije. On, međutim, primećuje da je od zvaničnog „priznanja” ove profesije mnogo važniji profesionalni status di-džejeva, jer se ovom profesijom često bave osobe koje nemaju dovoljno muzičkog znanja i obrazovanja.

Advertisements

Izvor: Politika/ Katarina Đorđević