Srbi u BiH bi da vrate grb sa dvoglavim orlom

Federacija duže od jedne decenije nema grb ni zastavu, a i BiH je bez teksta himne i sa zastavom koju je oktroisao visoki predstavnik.

Banjaluka – Otkako je Ustavni sud BiH ukinuo grb Republike Srpske sa dvoglavim orlom, kao privremeno rešenje koristi se amblem sa trobojnicom, ali se posle više od deset godina upotrebe ovog privremenog simbola iz Banjaluke zagovara ponovno vraćanje osporenih obeležja, to jest usvajanje novog grba. U martu 2006. Ustavni sud BiH je po apelaciji bošnjačkih predstavnika proglasio neustavnim stari grb RS, na kojem je bio dvoglavi orao sa četiri ocila, jer „nije simbolizovao sve narode”.

Kada je osporeni grb zamenjen amblemom, predstavnici RS najavili su da će to biti prelazno rešenje dok se ne steknu uslovi da Srpska vrati simbole koji je „istinski odražavaju”. To je deo šire problematike vezane za obeležja oko kojih se narodi u BiH teško dogovaraju, pa simboli, umesto da odražavaju jedinstvo, najčešće postaju izraz podela. Tako su i praznici u dva entiteta, Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH (FBiH), umesto povoda za zajedničko slavlje, češće razlog za podsećanje na istorijske i aktuelne nesporazume.

Federacija BiH, kao bošnjačko-hrvatski entitet, nema svoje simbole već dvanaest godina. Ustavni sud BiH je 2007. zastavu i grb FBiH, na kojima su bili ljiljani i šahovnica, proglasio neustavnim jer ne sadrže obeležja trećeg konstitutivnog, srpskog naroda. Srbi su konstitutivni u Federaciji BiH, ali još uvek ne u svim njenim kantonima.

U tom entitetu nadležnoj komisiji nije pošlo za rukom da se usaglasi oko toga kakva obeležja treba da stoje na simbolima. U nemogućnosti da se dođe do prihvatljivih obeležja, u Federaciji BiH se koriste obeležja BiH, to jest plavo-bela zastava sa žutim zvezdicama, koju je – kao i grb BiH –  u februaru 1998. nametnuo visoki predstavnik Karlos Vestendorp.

Ostala je zapamćena rasprava u Predsedništvu BiH početkom ove godine, kada je srpski član tog tela Milorad Dodik insistirao na korišćenju zastave RS u Sarajevu na mestima gde se on pojavljuje. To je sablaznilo drugu dvojicu članova tog tela, da bi kao kompromis isplivalo rešenje da se iz sale za sastanke ukloni jedan od dva amblema BiH, budući da je jedan od njih, kako se navodilo, predstavljao Federaciju BiH, pa je Srpska, kao drugi ravnopravni entitet, bila „zakinuta”. Sadašnja zastava BiH, bez kulturnih i istorijskih utemeljenja, sa tamnoplavom podlogom i žutim zvezdicama, simbolizuje „evropsko okruženje BiH”, dok žuti trougao predstavlja geografski izgled BiH.

Srpska ima zvaničnu zastavu koju nije uspeo da ospori Ustavni sud BiH, jer je ustanovio da crveno-plavo-bela trobojka ne predstavlja samo srpski narod, pošto se radi o zastavi na kojoj su zastupljene panslovenske boje. Budući da su karakteristične za istoriju slovenskih naroda, odnose se na konstitutivne narode u BiH. Ustavni sud je takođe konstatovao da zastava RS i zastava Srbije nisu identične jer državna zastava Srbije ima u svom sastavu i grb, što nije obeležje zastave RS.

Osporeni grb RS se temeljio na grbu Kraljevine Srbije iz vremena pre Prvog svetskog rata, uz dve manje razlike. Prva je da je kruna u štitu, a ne iznad njega, dok se druga odnosi na ljiljane, koji su skinuti s grba RS početkom rata. Naime, vlastima RS su 1992. zasmetali ljiljani između kandži dvoglavog orla na srpskom grbu Kraljevine Srbije jer su vlasti BiH 4. maja 1992. proglasile grb takozvane Republike BiH zasnovan na grbu bosanskog kralja Tvrtka Prvog Kotromanića. Na njemu je bio plavi štit podeljen srebrnom dijagonalom sa po tri ljiljana zlatne boje u svakom polju. Reč je o grbu koji je BiH koristila do 1998. godine, kada je zamenjen Vestendorpovim.

Kada je pre desetak i više godina osporen grb RS, u Banjaluci su, tražeći novo rešenje za simbole, pokušali da odobrovolje Bošnjake, pa su predložili da se u grbu nađu, to jest vrate ljiljani. U predlog su bili ugrađeni i detalji iz srednjovekovnih grbova dinastije Nemanjića i vladarskih kuća Kotromanića, Kosača i Hrvatinića, ali su i taj predlog po primedbi Bošnjaka, osporile sudije Ustavnog suda RS.

Advertisements

Srpskoj je osporena i himna, to jest „Bože pravde”, pa je 2008. usvojena „Moja republika”. Federacija BiH još nema himnu, a BiH ima instrumental, jer je nemoguće usaglasiti tekst prihvatljiv svim narodima.

Potpredsednik Skupštine Republike Srpske i funkcioner Ujedinjene Srpske Milan Petković rekao je za „Glas Srpske” da je došlo vreme da se to pitanje ponovo pokrene i da RS opet dobije svoj grb, što su podržali i u Dodikovom SNSD-u. Pravnici navode da bi za donošenje ustavnog zakona i novog grba, u koji će biti ugrađeni detalji iz srednjovekovnih grbova Nemanjića, sem dvotrećinske većine u Skupštini RS, trebalo pribaviti i podršku Bošnjaka, pa su oprezni u prognozama za uspeh ove inicijative, koju smatraju opravdanom.

Izvor: Politika

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *