Nakon propalog referenduma o promjeni imena zemlje, kako bi Makedonija što prije ušla u NATO, kasnije i Europsku uniju, europski i NATO dužnosnici su poručili kako se nadaju da će u sljedećih tjedan dana postići dogovor u Sobranju i da će se postići dogovor oko sporazuma o preimenovanju zemlje u Sjevernu Makedoniju.
Autor: N. Babić
Objavljeno je i kako je Washington dao 8 milijuna dolara za kampanju kako bi referendum uspio, a Velika Britanija je snosila troškove organiziranja i održavanja glasanja. De facto oktroirani premijer Makedonije Zoran Zaev je priznao kako nema saznanja da se Rusija uplitala u proces održavanja referenduma, ali je za The Guardian na kraju glavni pobjednik ipak Vladimir Putin.
Iako je apsolutna većina onih koji su glasali u Makedoniji dala potporu preimenovanju zemlje, odaziv na referendumu je bio samo 36%. The Guardian smatra kako će to dovesti do novih poteškoća u procesu integracije zemlje u EU i NATO, što znači da će korist od svega imati Moskva, koja je zainteresirana za neslaganje i povećane napetosti na Zapadu.
Nesklonost Makedonaca da pristanu na preimenovanje zemlje čini se isključivo kao lokalna stvar. Međutim, prema The Guardianu, rezultat referenduma u Makedoniji se smatra važnom pobjedom Vladimira Putina, korak natrag za Europsku uniju i NATO.
“Osim toga, ovo je još jedan alarmantan primjer kako Rusija može i želi utjecati na demokratske procese u zapadnim zemljama”, piše The Guardian, koji je Makedoniju već svrstao na Zapad, ne geografski, naravno, nego geopolitički, što je daleko od istine.
Novinari britanskog lista su izrazili ovaj stav, iako nitko od makedonskih i europskih dužnosnika nije izjavio da se Moskva uplitala ili znatnije utjecala na referendumski proces.
Prema riječima zapadnih dužnosnika, Rusija je bila zainteresirana za smanjenje odziva na ovom referendumu. Zbog toga se više od 90% onih koji su izašli na glasačka mjesta izjasnilo za preimenovanje zemlje, ali je odaziv bio samo 36%, što nije dovoljno da rezultat referenduma bude “obvezujući” za parlament. Ono to ne bi bio ni da je uspio, jer je referendum bio savjetodavan, ali bi taj scenarij ipak dao vjetar u leđa politici Zorana Zaeva i Radmile Šekerinske, dvije istaknute marionete Bruxellesa čija je politička agenda ulazak u NATO, kasnije i Europsku uniju pod svaku cijenu.
Prema analitičarima iz zapadnih zemalja, “porast nestabilnosti i neslaganje su dio planova Moskve”.
“Da je referendum bio uspješan, riješio bi razlike između Makedonije i Grčke, koja blokira pristupanje Makedonije Europskoj uniji i NATO paktu. Moskva, kao i na drugim mjestima na Balkanu, pokušava se oduprijeti širenju zapadnog utjecaja”, piše autor članka Simon Tisdall.
Prema britanskom novinaru, Moskva je u Makedoniji koristila iste metode kao i tijekom predsjedničke kampanje u Sjedinjenim Državama 2016. godine. Navodno je provodila kampanje dezinformacije, širila lažne vijesti, provodila kibernetičke napade, te koristila lažne stranice na Facebooku i Twitteru.
Rusija pobija ove optužbe, ali gotovo nepotrebno, jer dokaza za njih praktično nema.
Kao primjer subverzivnih radnji, autor članka navodi neke stranice na društvenim mrežama koje pozivaju na bojkot, sukobe nogometnih navijača i sukobe protivnika preimenovanja zemlje s policijom. Ovo su prilično mršavi argumenti, jer je stranice za bojkot službeno podigao VMRO-DPMNE, predsjednik države je na bojkot referenduma pozvao u govoru na općoj skupštini Ujedinjenih naroda, a nema sumnje da su brojne pristaše očuvanja ustavnog imena zemlje samoinicijativno podigli stranice za bojkotiranje referenduma.
Sukobi nogometnih huligana, jednih protiv drugih ili s policijom, kao oblik borbe protiv referenduma je nešto novo, posebice ako to napiše novinar uz Velike Britanije, gdje je nasilje izbačeno s nogometnih stadiona, ali se preselilo na ulice i unaprijed dogovorena mjesta između vođe dvije navijačke skupine, gdje redovito odmjeravaju snage. No, sve je dobro ako se piše pod sloganom “Russia did it“.
Ipak, bilo je neke koristi, jer je ovu kolumnu o referendumu u Makedoniji, za kojeg nije znao je li savjetodavan ili obvezujući, autor članka Simon Tisdall je dobio “zasluženi” honorar.
“Iskupio” se na kraju kada je naveo kako je, kako bi potaknula Makedonce da pristanu preimenovati zemlju, došli čelnica europske diplomacije Federica Mogherini, američki ministar obrane James Mattis, njemačka kancelarka Angela Merkel i glavni tajnik NATO pakta Jens Stoltenberg.
Osim toga, Sjedinjene Države su izdvojile 8 milijuna dolara za Makedoniju kako bi učinila pravu stvar, a referendum je financirala Velika Britanija, piše The Guardian.
“Svatko je pokušao jamčiti Makedoncima da će njihova sigurnost i prosperitet biti bolji s bliskom integracijom sa Zapadom. No, Moskva se sa svojim idejama, potrošnjom i manevrima pokazala jačom”, piše autor članka.
Simon Tisdall tvrdi kako je Moskva u Makedoniji pokušala iskoristiti “nacionalističke” i “populističke” osjećaje, ali još nije jasno je li djelovanje Moskve utjecalo na ravnotežu snaga.
Paradoks je da, bez obzira na to kako se njihova zemlja zvala, većina Makedonaca podupire ideju ulaska u EU i NATO, piše The Guardian.
“Međutim, sada se na tom putu zastalo, dok je borbi protiv Europe za moć i utjecaj Rusija ponovno stekla još jedan zgoditak”, za The Guardian zaključuje Simon Tisdall.
Makedonski referendum – Tko je narod da odlučuje?
Uz uobičajeni komentar na bilo što da se dogodi u svijetu , puno opasnije je razmišljanje glavnog urednika makedonskog lista “Sloboden pečat”, Branka Geroskog koji je za makedonske “Vijesti”rekao kako je poruka ovog referenduma da političari moraju preuzeti odgovornost, a ne dati narodu da odlučuje.
“Ono što se događalo u Makedoniji ovih dana dobra je pouka za ostale zemlje u regiji koje će rješavati svoje probleme na putu ka EU i NATO savezu. Tu prije svega mislim na stanje u Srbiji i pregovore s Kosovom. Poruka je jednostavna i jasna, važno je da političari preuzmu svoj dio odgovornosti, a ne da naprijed gurnu narod da rješava probleme u njihovo ime. Ne kažem da se to dogodilo u Makedoniji, ali po mom razumijevanju, vlast i ljudi iz vlasti su trebali preuzeti cjelokupnu odgovornost. Narod je njih izabrao i za njih glasao, svima su bila puna usta Europe i NATO saveza kad se treba glasati, a kada dođe vrijeme, kažu da mora odlučivati narod”, kazao je Geroski, koji je ovim riječima potvrdio da je zagovornik procesa ulaska u NATO, što je za Zaeva i Šekerinsku trenutno prioritet, odlukama vlade i parlamenta i da je opasno poigravati se s referendumom o ovako ozbiljnim pitanjima.
Sada se i ide u tom smjeru Europska komisija i NATO očekuju odluku Sobranja, a direktorica mreže Politikon Jovana Marović kaže “kako se i prije održavanja referenduma znalo da je ključno glasanje u parlamentu”, kao i da je podrška daljoj demokratizaciji, koja je nakon glasanja stigla iz EU, NATO pakta i Sjedinjenih Država “znak da ni Makedonija ni ostatak Zapadnog Balkana neće biti pušteni niz vodu”.
Dakle, sve je već odlučeno, samo se traži model kako to provesti u djelo, uz neizostavnu, pomalo dosadnu tezu o “ruskom uplitanju”, i to u istom političkom procesu u kojem su osobno sudjelovali Federica Mogherini, James Mattis, Angela Merkel, Jens Stoltenberg i mnogi drugi, a kojeg su obilni financirali SAD i Velika Britanija.
Izvor: Logično