Pevanje uz gusle i rege muzika na listi Uneska

Pevanje uz gusle i rege muzika na listi Uneska

Rege muzika, čiji su mirni, lepršavi zvuci stekli međunarodnu slavu zahvaljujući umetnicima kao što je Bob Marli, od danas su pronašli mesto na listi UN-ovih globalnih kulturnih blaga.

Pevanje uz gusle i rege muzika na listi Uneska

Unesko (UNESCO) je na svoju listu dodao žanr koji je nastao na Jamajci do svoje kolekcije “nematerijalnog kulturnog nasleđa” koji se smatra vrednim zaštite i promocije.

“Učešće Rege muzike u međunarodnom diskursu o pitanjima nepravde, otpora, ljubavi i čovečnosti podvlači dinamiku elementa kao istovremeno umno, socijalno-političko, senzualno i duhovno”, naveo je Unesko.

Muzički stil pridružio se spisku kulturnih tradicija koji uključuju 300 drugih tradicionalnih praksi koje se kreću od izgradnje brodova, hodočašća i kuvanja.

Rege se krajem 1960-tih godina proširio sa Jamajke. Stil je brzo postao popularan u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u Velikoj Britaniji, gde su se mnogi Jamajčani imigranti preselili nakon Drugog svetskog rata.

Rege je često bio muzika potlačenih, sa tekstovima koji se bave društveno-političkim pitanjima, zatvaranjem i nejednakošću.

Jamajka je podnela zahtev za uključivanje rege muzike na listu ove godine na sastanku agencije UN-a na ostrvu Mauricijus, gde je razmatrano 40 predloga.

Pevanje uz gusle upisano na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, odlučeno je danas na sednici Uneskovog međuvladinog komiteta za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na Mauricijusu.

Na tu listu Uneska prethodno su upisani “kolo” 2017. i “slava” 2014. godine.

– Gusle su simbol srpskog narodnog pamćenja u dugoj borbi za održanje u prošlosti, ali nisu samo to. Nema danas naroda u kojem je ovaj drevni element kulturnog nasleđa življe prisutan, poštovan i voljen. Zasluge za takav status pripadaju guslarskim udruženjima i brojnim odanim slušaocima širom našeg kulturnog prostora – rekao je Dragan Hamović posebni savetnik ministra povodom upisa pevanja uz gusle na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, piše RTS.

Vukosavljević: Unesko prepoznao deo našeg dubokog kulturno

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević kaže da je današnji događaj dokaz da je jedan od bitnih delova dubokog srpskog kulturnog jezgra prepoznat od strane Uneska.

– Naša tradicija i običaji postaju deo svetskog kulturnog nasleđa i to jeste i u simboličkom i u faktičnom smislu veoma važna stvar – izjavio je Vukosavljević Tanjugu nakon svečanosti otvaranja Kulturnog centra Srbije u Pekingu, koja je i započeta nastupom guslara Raše Vučinića.

Pevanje uz gusle je, naglašava ministar, deo našeg nacionalnog i kulturnog identiteta dugog trajanja.

– Srpska kultura je slojevita što je posledica preplitanja različitih kulturnih krugova, ali je, s druge strane, i samosvojna, autentična, autohtona. Nema sasvim autonomne kulture. Priča o kulturi je priča o kulturnim prenosima i razmenama koje dugo traju. Srpska kultura je kao i sve druge kulture prvo morala da prima zračenja sa strane, da bi ta zračenja mogla da prenosi dalje. Kulture utiču jedna na drugu, obogaćuju se, oplemenjuju i menjaju i kulturno nasleđe čini temelj i današnje savremene kulture – naglasio je Vukosavljević.

Ministar je rekao da je odnos prema kulturnom nasleđu Srbije dobar, ali da postoje brojne potrebe kada je reč o konzervaciji, rekonstrukciji, predstavljanju i digitalizaciji.

Ministarstvo kulture i informisanja je 2016. godine preporučilo nadležnoj stručnoj komisiji nominovanje guslanja na Uneskovu listu.

Nominacijski dosije pripremio je Centar za nematerijalno kulturno nasleđe pri Etnografskom muzeju u Beogradu u saradnji sa Muzikološkim institutim SANU i uz podršku Saveza guslara Srbije, guslarskih udruženja, pojedinaca, lokalnih samouprava, institucija, nevladinih organizacija i stručnih udruženja.

Pevanje uz gusle je treći upis Republike Srbije na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.

Advertisements

Upisom se obezbeđuje i bolja međunarodna vidljivost, a zajednice se podstiču da aktivno doprinose očuvanju i prenošenju izabranog elementa sopstvenog nasleđa.

Izvor: 021, Blic