U Skoplje stigao najpopularniji strani političar u Makedoniji

U Skoplje stigao najpopularniji strani političar u Makedoniji

Burna diplomatska aktivnost u Makedoniji desetak dana pred referendum, kojim će u velikoj meri biti odlučena budućnost ove zemlje. Poslednji u talasu zapadnih diplomata, u Skoplje se vratio i nekadašnji izaslanik EU Alan le Roa, koji je, svojevremeno, u istraživanjima javnog mnjenja bio znatno popularniji od lokalnih političara. Pre njega, podršku sporazumu sa Grčkom preneli Angela Merkel, Sebastijan Kurc, Džejms Matis, Jens Stoltenberg, Hajko Mas i Džejms Robertson.

Kampanja pred istorijski referendum u Makedoniji, na kojem će se oko 1,6 miliona upisanih birača izjasniti o sporazumu sa Grčkom, ulazi u završnicu. Nešto više od nedelju dana pred glasanje, Skopljem su već prodefilovala gotovo sva velika imena zapadne politike, uključujući nemačku kancelarku Angelu Merkel, njenog ministra odbrane Hajka Masa, austrijskog kancelara Sebastijana Kurca i američkog ministra odbrane Džejmsa Matisa.

U međuvremenu, Skoplje je sa sličnim porukama posetio i šef NATO-a Jens Stoltenberg, a kao poslednji u seriji zapadnik zvaničnika u glavni grad Makedonije stigao je Alan le Roa, koji je ostavio dubok trag u toj državi upravljajući naporima da se smire strasti nastale posle sukoba 2001. godine, koji su Makedoniju doveli na ivicu građanskog rata.

“Sporazum nije savršen, ali je važan… Prvi dogovor između De Gola i Adenauera bio je puno kritikovan. Taj sporazum nije bio savršen, kao što nije ni ovaj, ali je otvorio put savršenom pomirenju Francuske i Nemačke”, rekao je Le Roa u Skoplju.

Le Roa, koji je bio regionalni administrator UN u Peći, izaslanik EU u Makedoniji i šef mirovnih operacija Ujedinjenih nacija, rekao je i da je u Skoplje došao kako bi podržao građane ove države pred “istorijski trenutak”.

Foto: Pulsinfo

Francuski diplomata je zbog načina na koji je upravljao krizom posle sukoba u Makedoniji 2011. godine postao prava zvezda lokalne političke scene, pa se u nekoliko navrata u istraživanjima javnog mnjenja kotirao znatno bolje od domaćih političara. Pred kraj njegovog mandata 2002. godine, pokrenuta je inicijativa da se kandiduje za predsednika Makedonije.

Poruka francuskog diplomate, suštinski, predstavlja nastavak ofanzive koju su pokrenuli Merkelova i Kurc. Kancelari Nemačke i Austrije su snažno podržali evroatlantske integracije Makedonije i pozvali građane te države da 30. septembra izađu na birališta, pokušavajući da vladi u Skoplju pomognu u reševanju jedinog otvorenog pitanja pred naredni vikend: Da li će se naredne sedmice na biralištima pojaviti dovoljno birača?

“Postojao je spor između vaše zemlje i Grčke i moralo je da se nađe rešenje. Zato su pitanje imena i pitanje članstva povezani. I vi 30. septembra imate mogućnost, isto kao pre 27 godina, da glasate da li ćete pripadati EU i NATO-u, a to istovremeno znači prihvatanje dogovora sa Grčkom”, rekla je Merkelova.

Američki ministar odbrane Džejms Matis se manje bavio izlaznošću, ali je zato upozorio premijera Zorana Zaeva na napore Rusije da “iskoristi svoj novac i uticaj da izgradi opoziciju na predstojećem referendumu”.

“Mi ne prebacujemo novac ljudima iza scene, mi ne sastavljamo partije koje kontrolišemo ili pokušavamo da kontrolišemo”, rekao je Matis. Ističući da ga, kako tvrdi, mešanje Rusije zabrinjava, Matis je rekao da SAD ne žele da vide da Rusija u Makedoniji radi “ono što je pokušala u toliko mnogo zemalja”.

Zaev je pak rekao da “nema nikakvih dokaza o bilo kakvom uticaju Rusije”. “Rusija i Makedonija su prijatelji i Moskva nema ništa protiv integracija Makedonije u EU, ali je protiv naše integracije u NATO”, rekao je Zaev.

Advertisements

Referendum u Makedoniji održava se 30. septembra. Pravo glasa ima oko 1,6 miliona građana te države. Za uspeh izjašnjavanja potrebno je da na glasačka mesta izađe više od 50 odsto upisanih birača.

Izvor: RTS